(Mt 26, 26–29; Mk 14, 22–25; Lk 22, 15–20) Kad već dajem ta upozorenja, ne mogu pohvaliti što se ne sastajete na bolje, nego na gore. 18 Ponajprije čujem, djelomično i vjerujem: kad se okupite na Sastanak, da su među vama razdori. 19 Treba doista da i podjelâ bude među vama da se očituju prokušani među vama. 20 Kad se dakle tako zajedno sastajete, to nije blagovanje Gospodnje večere: 21 ta svatko se pri blagovanju prihvati svoje večere te jedan gladuje, a drugi se opija. 22 Zar nemate kuća da jedete i pijete? Ili Crkvu Božju prezirete i postiđujete one koji nemaju? Što da vam kažem? Da vas pohvalim? U tom vas ne hvalim. 23 Doista, ja od Gospodina primih što vama predadoh: Gospodin Isus one noći kad bijaše predan uze kruh, 24zahvalivši razlomi i reče: »Ovo je tijelo moje – za vas. Ovo činite meni na spomen.« 25 Tako i čašu po večeri govoreći: »Ova čaša novi je Savez u mojoj krvi. Ovo činite kad god pijete, meni na spomen.« 26 Doista, kad god jedete ovaj kruh i pijete čašu, smrt Gospodnju navješćujete dok on ne dođe. 27 Stoga, tko god jede kruh ili pije čašu Gospodnju nedostojno, bit će krivac tijela i krvi Gospodnje. 28 Neka se dakle svatko ispita pa tada od kruha jede i iz čaše pije. 29 Jer tko jede i pije, sud sebi jede i pije ako ne razlikuje Tijela. 30 Zato su među vama mnogi nejaki i nemoćni, i spavaju mnogi. 31 Jer kad bismo sami sebe sudili, ne bismo bili suđeni. 32 A kad nas sudi Gospodin, odgaja nas da ne budemo sa svijetom osuđeni. 33 Zato, braćo moja, kad se sastajete na blagovanje, pričekajte jedni druge. 34 Je li tko gladan, kod kuće neka jede da se ne sastajete na osudu. Drugo ću urediti kada dođem.
🌹🌹🌹HODOČAŠĆE KRALJICI MIRA 🌹🌹🌹 MEĐUGORJE-19.- 21.5. (četvrtak-subota) DUHOVNO VODSTVO- fra ANTO BARIŠIĆ 🙏🕊️🔥 Polazak: ispred crkve sv. Križa u Sigetu u 22h. Povratak u subotu oko ponoći u Zg. Cijena: 435 kn- prijevoz: (autoput u oba smjera), noćenje, 2 doručka i 2 ručka. Za sve informacije javite se Tatjani na broj- 091-525-0836 😇
Katolicki svecenik M.S.F.S. James Manjackal predvodi virtualnu molitvu za ozdravljenje ovaj petak, 29. listopada u 15:30h. Virtualna molitva se odvija na ovome Linku uz simultani hrvatski prijevod.
New York 09:30 – Portugal 14:30 – Brasilia Time 11:30 – Seychelles Time 18:30 – Dubai 18:30 – Kottayam 20:00 – Russia 17:30
Ako ste propustili jučer, još se stignete uključiti danas, Subota 20.11. i Nedjelja 21.11.2021. Od 14:00-20:00 molitva i razmatranje, nakon toga slijedi molitva za ozdravljenje i blagoslov. Uključenje je automatsko u navedeno vrijeme.
U ovim teškim vremenima vjerujemo da nam je više nego ikad potrebna duhovna obnova, molitva ne samo za nas same i naše obitelji nego i za našu domovinu i za svijet. Teška su vremena, puna kušnje i straha zbog čega nam je duhovna obnova lijek za dušu i tijelo. S toga primite molitvu i ozdravljenje duše i tijela i Božji blagoslov svima vama.
Naš Bog je ljubav, On uvijek čini dobro i svi su njegovi planovi za naše dobro i dobrobit (Jere 29-11). Ne može činiti zlo jer je uvijek dobar i milostiv. Budući da su neki od vas otišli od Njega kroz grijehe i nevjernost, trpite sadašnje katastrofe. To je ono što se dogodilo cijelom svijetu; čovjek se puno oslanja na znanstveni napredak i bogatstvo, čovjek je zaboravio na izvor žive vode i iskopao bunare koji ne mogu zadržati vodu! (Jere 2-13) Vrijeme je da se cijeli svijet vrati Isusu, izvoru žive vode. Ne treba kriviti Boga i mrmljati protiv Njega! Gospod govori tebi i cijelom svijetu ono što je govorio Izraelcima: “Kuća Izraelova kaže: ‘Gospodinov put nije pravedan!’ Je li to moj put koji nije pravedan, kućo Izraelova, ili bolje rečeno, nije li tako da vaši putevi nisu pravedni?” (Ez 18-29).
Dio pisma koje je Otac James napisao svijim dragim Hrvatima, svima nama u ožujku 2020. našem Portalu Snagom duha.
Ovaj psalam je jedan od mnogih, kojime se moli Božja zaštita u vrijeme raznih nevolja. Psalam 91 molio se posebno u vrijeme velikih zaraza, bolesti, pošasti i treba ga svakodnevno moliti.
Posebno je potrebno moliti u vrijeme straha jer borba protiv straha oduzima vjeru. Kod jačih strahova, depresije, tjeskobe, uzeti duplu dozu.
Jer strah je sotonin korak, korak kroz vrata koja vode na put uništenja.
Mir s vama.
Psalam 91
Ti što prebivaš pod zaštitom Višnjega, što počivaš u sjeni Svemogućega, reci Jahvi: »Zaklone moj! Utvrdo moja! Bože moj u koga se uzdam!«Jer on će te osloboditi od zamke ptičarske, od kuge pogubne. Svojim će te krilima zaštititi i pod njegova ćeš se krila skloniti: Vjernost je njegova štit i obrana! Nećeš se bojati strašila noćnoga ni strelice što leti danju, ni kuge što se šulja kroz tmine, ni pošasti što hara o podne.
Pa nek’ padaju tisuće kraj tebe, deseci tisuća s desne tvoje, tebi se neće primaći!
Tek što okom pogledaš, već ćeš vidjeti plaću grešnika. Jer Jahve je zaklon tvoj, Višnjega odabra sebi za okrilje.
Neće te snaći nesreća, nevolja se neće prikučiti šatoru tvojemu. Jer anđelima svojim zapovjedi da te čuvaju na svim putima tvojim.
Vrlo izazovna godina gotovo je iza nas. I iako još nije završila, 2020. godinu pamtit ćemo po globalnoj pandemiji, potresima, poplavama i nagovještaju ekonomske krize. A nas su svi ti događaji potaknuli na razmišljanje o važnosti strpljivosti u životu, posebno kada je teško, te o odgovornosti za sebe i druge u takvim »posebnim vremenima«. S tim mislima uvodimo vas i u došašće, vrijeme radosnoga iščekivanja kojim započinjemo novu crkvenu liturgijsku godinu. Kršćani se u došašću pripremaju za Božić, na slavlje prvoga Kristova dolaska na zemlju, a to nam s početkom nove liturgijske godine i skorim početkom kalendarske može biti razlog za optimizam i prilika za unaprjeđenje našega duhovnoga života. Stoga se u ovom broju kratko osvrćemo i na izazove koje je ova godina donijela, ali i ističemo razloge za nadu u bolje sutra.
Suočavanje s potpuno novim životnim situacijama izaziva osjećaj straha i nesigurnosti, ali i potiče na promišljanje o odgovornosti prema bližnjemu. Borba protiv pandemije podrazumijevala je i podrazumijeva ograničavanje nekih sloboda, ali prihvaćanje tih granica izraz je poštovanja prema ugroženim skupinama. Razvijanje empatije i razumijevanja nije samo dokaz ljubavi prema čovjeku, nego i prema našemu zajedničkomu Stvoritelju. Ova je godina bila prilika za iskazivanje ljubavi prema bližnjima, ali donijela je i neke novosti u načinima na koje se povezujemo. Više nego ikad prije, oslanjali smo se na medije i društvene mreže u radu, učenju, komuniciranju i ohrabrivanju u ova nesigurna vremena. Kako je uporaba medija sve učestalija, pa i nužna, raste i naša ovisnost o njima, pa valja imati na umu činjenicu da nas mediji uče povezivanju i suradnji, a ne podjelama. Upravo je nadilaženje podjela olakšalo prilagodbu na ovo vrijeme koje neki nazivaju »novo normalno«. Krizno razdoblje koje je djelomično iza nas može nam biti poticaj za nadu i iščekivanje radosti. Mjesta optimizmu uvijek ima, a osobito na početku došašća.Završimo 2020. pozitivom
Koliko smo puta u posljednje vrijeme čuli rečenicu: »Jedva čekam da 2020. završi!«? Posljednja je godina bila zaista izazovna, fizički i mentalno, za cijeli planet. Hrvatsku i mnoge zemlje pogodila je pandemija koronavirusa, potresi, požari i poplave i činilo se da je svaki tjedan »rezerviran« za novu prirodnu nepogodu. Uz fizičko distanciranje, »zatvoreni Uskrs« i blagdan Svih svetih »pod maskama«, tek ćemo vidjeti kako ćemo provesti ovaj Božić. U okruženju najmilijih sasvim sigurno, a jedno je pitanje hoće li ono biti online ili uživo.No, 2020. nije bila u potpunosti »crna«, jer naučili smo i proživjeli mnogo toga – naučili smo biti strpljivi, odgovorni, više brinuti o drugima oko sebe, razgovarati i razmatrati opcije koje donose najviše dobra za najveći broj ljudi … Stoga, u ovome došašću s radošću se okrećemo novome svjetlu i pozitivi – dolazi nam Božić!
No 2020. nije bila u potpunosti »crna« jer naučili smo i proživjeli mnogo toga – naučili smo biti strpljivi, odgovorni, više se brinuti o drugima, razgovarati i razmatrati opcije koje donose najviše dobra za najveći broj ljudi… Stoga u ovom došašću s radošću se okrećemo novomu svjetlu i pozitivi – dolazi nam Božić! Došašće je vrijeme ljubavi, darivanja i pripreme za Isusovo rođenje. Pripremajmo se zdušno, strpljivo i smjerno – naša je zadaća u ovim posebno izazovnim vremenima moliti više, voljeti više, ići na zornice s nakanama, volontirati i posvećivati drugima svoje vrijeme i pažnju. Ako smo nešto izvukli kao pouku iz proteklih mjeseci, to je da pomoći drugima zbilja nikad nije dosta, kao i da potrebiti postoje i mnogo su nam bliže nego što to mislimo. Došašće je vrijeme povezivanja i zajedništva – okrenimo se onima koji nisu blagoslovljeni obiteljima kao što smo mi. Posjetimo ih, darujmo im namirnice, pomoć ili neku drugu sitnicu – može se to i uz pridržavanje svih epidemioloških mjera koje će štititi i njih i nas.
Božić nije toliko daleko i stići će vrlo brzo, a naše duhovne pripreme za Kristov novi dolazak moraju biti snažne. Ova će godina proći, a s njom i sve nedaće koje su nas u njoj zatekle. Budimo dio nove pozitive, novoga svjetla, nove nade, nove ljubavi i prave vjere kako bismo ovu godinu završili u maksimalno pozitivnom okruženju.Iščekujući Kristovo svjetlo i u krizi
Čovječanstvo je danas na svjetskoj razini u razdoblju krize. Naime, godina 2020. zasigurno će nam ostati u sjećanju zbog brojnih problema s kojima smo se susreli. Pandemija COVID-19, teroristički napadi, strah od egzistencijalnih problema i gubitak posla samo su neki od problema zbog kojih se pitamo što nam nosi budućnost, ali i zašto se ne smijemo prestati nadati da ona bude bolja.
S obzirom na to da u razdoblju krize čovjek osjeća nesigurnost i bespomoćnost, možemo reći da živimo u društvu rizika, kao što to ističe sociolog Ulrich Beck. Javljaju se razne rizične situacije i svjetske prijetnje, zbog čega se treba usmjeriti na čovječanstvo i njegove potrebe. Naime, ne postoji osoba ili zemlja na koju ne utječu rizične situacije. Prije ili kasnije svatko od nas se suočava s problemima, a posebice onima koji su postali izraženiji u 2020. godini kao što su kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa, teroristički napadi, strah od gubitka posla i egzistencijalnih problema. Problemi dovode i do stvaranja straha – emocije koja nam je urođena zbog biološke i evolucijske prirode, a definira se kao čovjekov obrambeni mehanizam koji se aktivira kao odgovor na neku rizičnu situaciju ili problem. No upravo bismo ovo krizno razdoblje trebali shvatiti kao vrijeme pripreme i nadu za ono novo i bolje što dolazi baš kao što u nadi koja donosi radost očekujemo došašće. »Nema nade koja nije isprepletena strahom i straha koji nije isprepleten nadom«, tvrdi Spinoza. Ipak, nada ne može postojati bez molitve jer se upravo poniznom molitvom oslobađamo straha i iščekujemo Kristovo svjetlo. Svjesni ozbiljnosti situacije s kojom se svakodnevno suočavamo, kao kršćani nadu moramo shvaćati kao bitni temelj vjere koji je usmjeren prema dobru u budućnosti.
Naposljetku, vođeni ovom porukom, ostanimo pozitivni i nadajmo se da će nam budućnost biti svijetla. Neka nam i ova godina bude poticaj da maksimalno radimo na sebi kako bismo budućnost dočekali spremni.Mediji koji čine dobro
Ova je godina bila obilježena posebno velikom ulogom medija u svakodnevnom životu. Zbog epidemije koronavirusa i mjera fizičke distance oslanjali smo se na medije i društvene mreže u radu, učenju i komunikaciji s drugima. U takvoj je situaciji nužno razvijati kritičnost prema medijima, ali i ulozi publike.
Svjedoci smo toga da mediji više nisu samo sredstva priopćavanja, nego igraju puno važniju ulogu u našem svakodnevnom životu i u društvu općenito. Mediji sami po sebi nisu ni dobri ni loši. Stoga je uvjet za njihovu ispravnu uporabu primjena istih moralnih vrijednosti i načela kojima se vodimo u svakodnevnom životu, na ulici, u školi ili na faksu, kao i u vlastitoj obitelji. Iako mediji mogu poticati inkluziju i toleranciju, razumijevanje i zajedništvo, solidarnost i brigu za drugoga, u njihovoj uporabi nužna je umjerenost. Kritički je pristup medijima uvijek dobrodošao, ali valja se prisjetiti da je komunikacija dvosmjeran proces. Velika odgovornost, dakle, leži i na nama – na publici. Potrebno je neprestano propitivanje etičnosti pri uporabi medija, a osobito društvenih mreža. Upravo na početku došašća važno je razumjeti kako malim djelima možemo napraviti puno te da nam mediji i društvene mreže mogu biti izvrstan alat da to ostvarimo. U blagdansko vrijeme koje je pred nama možemo ih iskoristiti za povezivanje s dragim osobama, ohrabrivanje u teškim trenutcima ili pak pomaganje nekomu u potrebi. Sjetimo se da su mediji i društvene mreže stvoreni s idejom da nas spajaju i povezuju, a ne razdvajaju.
U osiguravanju etičnosti masovne komunikacije svatko ima ulogu – od vlasnika medija i novinara do korisnika njihova sadržaja. Svaki je čovjek pozvan na sudjelovanje u dostizanju općega dobra. Ukoliko je publika medijski pismena, kritična i savjesna, utoliko ima moć u odlučivanju kakav će sadržaj u medijima pratiti. Nemojmo to zaboraviti, potaknimo i druge da u medijima traže i dijele pozitivne i duhovne sadržaje.Nemirno je srce naše
Povijest je obilježena brojnim revolucijama i ustancima kojima su »mali, obični ljudi« željeli izići iz okova ropstva kako bi živjeli u slobodi, blagostanju i miru. S vremenom, kako je civilizacija napredovala, sloboda je postala jedno od temeljnih ljudskih prava, a to propisuju i brojne odredbe zapisane u dokumentima različitih međunarodnih organizacija. Na trenutak se učinilo da su rasprave o slobodi došle svomu kraju, ali brojni događaji u ovoj godini ponovno su otvorili temu slobode i njezina ograničavanja. Stoga se opet postavlja pitanje o pravu na slobodu i njezinim granicama.Na trenutak se učinilo da su rasprave o slobodi došle svome kraju, ali brojni događaji u tekućoj godini ponovno su otvorili temu slobode i njezinog ograničavanja. Stoga se opet postavlja pitanje o pravu na slobodu i njezinim granicama.
U ne tako davnoj prošlosti rasprave o slobodi bile su »rezervirane« za filozofske krugove, ali danas se ta rasprava ponajviše odvija na virtualnim prostorima, odnosno na društvenim mrežama. Analizirajući te virtualne rasprave, vidljivo je da su ljudi pomalo frustrirani činjenicom da nam danas neke slobode ipak moraju biti ograničene, a uzrok tomu je epidemija prouzrokovana pojavom koronavirusa. Međutim, ograničavanje slobode ne mora nužno biti zlo jer neka su tu kako bi nas spasila. Tako su uvedene mjere po kojima danas živimo kako bismo sačuvali vlastito zdravlje, a potom i zdravlje naših djedova i baka koji su najviše ugroženi. Drugim riječima, ponekad naša sloboda može ugroziti slobodu drugoga i, htjeli mi to priznati ili ne, sloboda kao takva ima svoje granice i svoja ograničenja. Uostalom, granice kojima smo trenutačno okovani samo su privremene, a možda nas baš ovo izazovno vrijeme u kojem živimo nauči strpljivosti koja može biti lijek našoj frustriranosti i ubrzanosti.
»Nemirno je srce moje dok se ne smiri u tebi, Gospodine«, riječi su svetoga Augustina koje nas podsjećaju da ćemo pravi mir i slobodu pronaći u onome koji nam uskoro treba doći – u liku malenoga djeteta u prohladnoj betlehemskoj štalici.Vjera je ljubav i prihvaćanje, a ne nasilje
Svjedoci smo nasilnih scena koje se događaju u svijetu, a među počiniteljima nasilnih djela i terorističkih čina ima i onih koji ih opravdavaju – vjerom. Neki idu tako daleko da misle da će po svojim nasilnim činima svoju religiju proširiti, učiniti je prihvaćenom kod širih slojeva ljudi te da će joj opravdati dostojanstvo. No takva i slična stajališta nemaju veze s vjerom ni s poimanjem Boga koji je za kršćane ljubav i koji je zbog ljubavi prema ljudima »sišao s nebesa i postao čovjekom«, kako molimo u Vjerovanju. Zašto ljubav? Zato što je ljubav između vjere i ufanja najveća (1 Kor 13, 13). Ljubav prema bližnjemu, bio on istomišljenik, pripadnik iste vjere ili ne, uvijek mora biti na prvom mjestu. Naša nas vjera uči da prihvaćanjem različitosti i poštovanjem drugoga iz ljubavi ostvarujemo dobro na ovoj zemlji i pripremamo se za vječni život, jer i Bog nam govori da treba ljubiti svoje bližnje kao same sebe. Isto tako, ljubeći i brinući se za svoje bližnje, preko njih ljubimo Boga, Otca našega.
Jedan od filozofa nenasilja ističe kako bi religije trebale što više poučavati svoje vjernike o nenasilju i posljedicama koje nasilje ima na društvo, ali i vjeru u cjelini. Kada se religijska pitanja ne bi pogrješno tumačila, ne bi se u nekim krugovima nasilje opravdavalo »višim ciljevima«.
Na takve »više ciljeve« pozivaju se fundamentalistički pokreti kojima je nasilje jedini način obračuna s neistomišljenicima. Kod fundamentalističkih pokreta karakteristično je da nameću svoj svjetonazor protiveći se Božjim zakonima, ali i općeljudskim vrijednostima. Zbog fundamentalističkoga gledanja na sebe i druge može doći i do vjerskoga fanatizma, a on pak najčešće dovodi i do konkretnih terorističkih čina diljem svijeta. Vjerski fanatici uvjereni su u ispravnost svojih nasilnih i zastrašujućih djela jer će im takvo postupanje tobože osigurati raj, jer to čine »u Božje ime«. No ono što zapravo čine je grijeh – pred Bogom i prema ljudima.
Zato bismo svi trebali prihvatiti da samo čineći jedni drugima dobro i pazeći na druge osiguravamo bolji život za sve nas i buduće naraštaje. Na to nas potiče i papa u miru Benedikt XVI. koji kaže: »Kao što Bog ljudima dolazi samo preko ljudi, tako i ljudi samo preko Boga dolaze jedni do drugih.« Stoga možemo zaključiti: što smo bliže ljudima, to smo bliže Bogu.Čini dobra djela i nadaj se vječnosti
Naš je zemaljski život zapravo veliko dugo iščekivanje. Naši su roditelji devet mjeseci iščekivali naš dolazak na svijet da bi nas mogli odgojiti i podići na noge, a svaka je godina i svaki dan donio neko novo iščekivanje. Roditelji nadalje čekaju našu prvu izgovorenu riječ, prve korake, odlazak u vrtić, školu, na fakultet ili posao. Mi s druge strane čekamo prvu igračku, prvu ljubav, prvu pričest, krizmu, ženidbu, sveti red…
I većinu stvari – dočekamo. Ljudi su čekali i dolazak Spasitelja pa mnogi nisu bili svjesni da žive zapravo u njegovo vrijeme te mu nisu pomagali, a tako i mnogi od nas nisu svjesni kako mnoge stvari iščekuju, a možda su ih već dočekali i propustili. Bilo kako bilo, na tom nas životnom putu nauče i kako postoji vrijeme iščekivanja najvećih kršćanskih blagdana – Uskrsa i Božića. Dakako, došašće je vrijeme iščekivanja novoga početka, sjećanja na prvi Kristov dolazak. Kršćani čekaju i pripremaju se za Božić, odano i radosno. Ali nije to jedino što se iščekuje. Prilike su to za novi početak, počinje nova liturgijska, ubrzo i nova kalendarska godina, a mnoge se odluke »zakapare« baš u to razdoblje. Prilika je to da donesemo odluku o promjeni života nabolje. Krist je milosrdan i milostiv te nam daje mnoge prilike za popravak, ali to moramo znati iskoristiti.
Ovo pandemijsko vrijeme bliži se kraju i kroz neko vrijeme sve će biti po starom, a sada nam govore da se ravnamo po »novom normalnom«. U nama je pak živa nada da ćemo se jednoga dana ovoga svega samo prisjećati. Ali jednoga ćemo dana dočekati i drugi Kristov dolazak na svijet premda ne znamo »ni dana ni časa«, pa za svaki dan koji živimo – pa i u nesigurnosti – vrijedi: Carpe diem! Čini dobra djela i raduj se vječnosti s Bogom u kojoj čekanja nečega boljega više ne će biti.
“Započinje novo vrijeme došašćem, pripremom za Božić. Treba se ispitati da bismo mogli ponovno početi. Jedino pravo pitanje za nas je: Rastemo li u miru koji izlazi iz ljubavi, praštanja i milosrđa? Praštam oli lakše uvrede i tražimo oproštenje, postaje li naša osjetljivost za druge izvorom želje da drugima pomognemo?
Što je Božić: običaj ili događaj koji se tebe tiče?
“Postoji prava opasnost da vanjska priprema izgubi svoj nutarnji temelj i da ne potiče na nutarnju pripremu. Time bi se zaista načinila velika nepravda Božiću, Isusu koji dolazi iz ljubavi prema nama. Drugim riječima, postoji opasnost da se radujemo Božiću zbog hrane i pića, zbog lijepih božićnih običaja, a ne Onome zbog koga se sve to događa. Zamislimo da se netko priprema za dolazak i raduje se susretu s nama i da je pozvao mnoge prijatelje kojima je mnogo važnije štoje na stolu nego susret s nama. To bi nas zacijelo duboko povrijedilo.”
Iskoristi ovo vrijeme došašća! Stani! Ne srljaj!
“Postoji opasnost, iz dana u dan sve veća, da se zadržimo na vanjskim uvjetima mira i radosti. Mnogi će u ovo predbožićno vrijeme toliko trčati i raditi i pripremati se za Božić da neće imati vremena za molitvu, za dobru sv. ispovijed, za misu, a to znači neće imati vremena za susret s Bogom. A ako se on ne dogodi, božićna radost i božićni mir neće dugo trajati. Završit će dobrim ručkom ili pićem ili nakon primanja darova koje ćemo pripremiti jedni za druge. Takav mir će već sutra nestati kao dim na vjetru, a to znači da je Božić prošao bez Isusa, tvorca mira. A to je za čovjeka strašno, jer će ga nemiri vječno tjerati na nemirnim putovima i nikad neće moći stati.”
Božića nema bez iskustva ljubavi u srcu!
“Tko se u pripremi za Božić ne odluči na ljubav prema Isusu i ljudima oko sebe, on se svjesno ili nesvjesno odrekao nutarnje pripreme za Božić. Njemu će onda taj dan biti samo vanjska proslava, a to je premalo za slavljenje Božića.”
Cvjetna nedjelja – 40 Očenaša za 40 dana Muke Isusove Ponedjeljak – 33 Očenaša za 33 godine Isusova života Utorak – 30 Očenaša za 30 Judinih srebrnjaka Srijeda – 15 Očenaša za 15 oštrih trnova drača na Isusovoj kruni Četvrtak – 12 Očenaša za 12 Isusovih apostola Petak – 5 Očenaša za 5 rana na tijelu Isusovu Subota – 36 Očenaša za 36 sati što je Isus ležao u grobu i Krunica 7 žalosti Gospinih za Duše u čistilištu.
ZLATNI OČE NAŠ…
1. Kad je Isus od svoje Majke odlazio, i kad je Sveti Veliki tjedan započeo, tad Marija, srcem u bolu zavita, svojega Sina Isusa, žalosno upita:
2. Ah Sine, Ti dragi Isuse moj, što ćeš Ti na Svetu Nedjelju – Cvijetnicu biti? U nedjelju Cvijetnicu, ja ću Kralj biti i svi će me odjećom i palmama slaviti.
3. Ah Sine, Ti dragi Isuse moj, što ćeš Ti na Sveti Ponedeljak biti? Na Sveti sam Ponedeljak, beskućnik tužni, koji nigdje, prenoćište i boravak ne nalazi.
4. Ah Sine, Ti dragi Isuse moj, što ćeš Ti na Sveti Utorak biti? Na Sveti sam Utorak, svijetu Prorok moćni, Naviještati, kako nebo i zemlja će proći.
5. Ah Sine, Ti dragi Isuse moj, a što ćeš Ti na Svetu Srijedu biti?
Na Svetu srijedu sam siromah i malen, za trideset srebrenika, prodan i prezren.
6. Ah Sine, Ti dragi Isuse moj, što ćeš Ti na Sveti Veliki Četvrtak biti? Na Sveti Četvrtak sam s apostolima u dvorani, žrtveno Janje, kod Zadnje Večeri.
7. Ah Sine, Ti dragi Isuse moj, što ćeš Ti na Sveti Veliki Petak biti? Ah, najdraža Majko, moja mila, kad bi bar Ti od toga, pošteđena bila.
8. Ah Sine, Ti dragi Isuse moj, što ćeš Ti na Svetu Veliku Subotu biti? Na Svetu Veliku Subotu sam pšenično zrno, koje će se iz zemlje, iznova roditi.
9. Ah Sine, Ti dragi Isuse moj, što ćeš Ti na Sveti Uskrs biti? U Nedjelju Majko, kraj je Tvojoj muci, uskrsnut ću slavno od mrtvih, i nositi Križ, s barjakom u ruci. Veseli se Majko, to je dan naš pravi, jer ćeš me opet gledati u slavi!
Poslije teksta za prvi dan moli se 40 očenaša za 40 dana što je Isus postio. Poslije teksta za 2. dan se moli 33 očenaša za 33 godine Isusova života na zemlji. Poslije teksta za 3. dan moli se 30 očenaša za 30 srebrenjaka za koje je Isus prodan. Poslije teksta za 4.dan moli se 15 očenaša za 15 oštrih trnova iz krune kojom je Isus okrunjen. Poslije teksta za 5.dan moli se 12 očenaša za 12 apostola s kojima je Isus blagovao posljednju večeru. Poslije teksta za 6. dan moli se 5 očenaša za 5 rana Isusovih. Poslije teksta za 7.dan moli se 36 očenaša jer je 36 sati ležao u grobu i 7 očenaša za 7 žalosti Blažene Djevice Marije.
U nedjelju se moli: Nedeljice preblažena gojspo, daj ti meni bijeli raj na umrli dan, ja ću Tebi dobar glas na uskrsli dan. Na Uskrsni dan uskrsnuo Tvoj Sin, na današnji dan.
Krunica 7 žalosti Gospinih se moli na krunicu (Gospe od Suza) Na velika zrna se moli Slava Ocu. Na 7 zrna se moli samo na prvo Oče naš, Zdravo Marijo, iza Isus se dodaje:
otajstvo – Čije su ti muke, tvoju veliku bol po Šimunu prorečene.
otajstvo – S kojim si u velikoj boli morala bježati u Egipat.
otajstvo – Koga si u velikoj boli tri dana tražila.
otajstvo – Koji je tebe na tvoju veliku bol noseći teški križ susreo.
otajstvo – Pod čijim si križem satrvena od boli stajala.
6.otajstvo – Čije je Presveto Tijelo na tvoju veliku bol, bilo položeno na tvoje Majčinsko krilo.
7 otajstvo – Koga si u največoj boli do groba pratila.
Croatian translation
Portuguese translation
Czech translation
Polish translation
Snagom Duha 